Anketa provedena među bankama u Hrvatskoj upućuje na daljnje pooštravanje standarda i uvjeta odobravanja bankovnih kredita, dok se za kreditnu potražnju ne očekuje znatan oporavak. Očekuje se daljnje pooštravanje standarda odobravanja svih oblika kreditiranja poduzeća, posebice za male i srednje tvrtke, kao i odobravanja stambenih kredita građanima, a manji dio banaka isto je najavio za potrošačke i ostale kredite. Istodobno, očekuje se daljnje smanjenje potražnje dugoročnih kredita, kao i smanjena potražnja za stambenim i ostalim potrošačkim kreditima. Pokazali su to rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za prvo ovogodišnje tromjesečje i očekivanja za drugi kvartal, koju provodi Hrvatska narodna banka (HNB), a objavljeni su u zadnjem Biltenu HNB-a.
Anketa provedena među bankama u Hrvatskoj upućuje na daljnje pooštravanje standarda i uvjeta odobravanja bankovnih kredita, dok se za kreditnu potražnju ne očekuje znatan oporavak.
Očekuje se daljnje pooštravanje standarda odobravanja svih oblika kreditiranja poduzeća, posebice za male i srednje tvrtke, kao i odobravanja stambenih kredita građanima, a manji dio banaka isto je najavio za potrošačke i ostale kredite.
Istodobno, očekuje se daljnje smanjenje potražnje dugoročnih kredita, kao i smanjena potražnja za stambenim i ostalim potrošačkim kreditima.
Pokazali su to rezultati Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za prvo ovogodišnje tromjesečje i očekivanja za drugi kvartal, koju provodi Hrvatska narodna banka (HNB), a objavljeni su u zadnjem Biltenu HNB-a.
U prvom tromjesečju 2013. zabilježeno je pooštravanje standarda i uvjeta odobravanja kredita poduzećima, što se ponajprije odnosi na mala i srednja poduzeća te na dugoročne kredite.
Pooštravanju standarda, napominju analitičari HNB-a, pridonijela su osobito nepovoljna očekivanja općih gospodarskih kretanja, izgledi industrije ili pojedinog poduzeća te, u manjoj mjeri, rizik kolaterala, dok je pogoršanje uvjeta proizašlo iz strožih zahtjeva za kolateralom i povećanja kamatne marže za rizičnije kredite.
S druge strane, potražnja poduzeća za bankovnim kreditima u prvom je kvartalu 2013. porasla, a najsnažniji je rast potražnje velikih poduzeća kao i rast potražnje za dugoročnim kreditima.
Pritom je većina banaka istaknula restrukturiranje duga kao najvažniji činitelj povećanja potražnje poduzeća za kreditima. Povećanju potražnje pridonosi i potražnja za kreditima za obrtni kapital, dok se potražnja radi investicija u fiksni kapital smanjila.
Odgovori banaka na pitanja o očekivanjima o ponudi bankovnih kredita poduzećima u drugom tromjesečju 2013. upućuju na daljnje pooštravanje standarda odobravanja svih oblika kreditiranja poduzeća, posebice za mala i srednja poduzeća. Istodobno se u sljedećem tromjesečju ne očekuju znatnije promjene potražnje poduzeća za kreditima, a očekuje se daljnje smanjenje potražnje dugoročnih kredita.
Nepovoljno kretanje potražnje stanovništva za kreditima (i stambenim i potrošačkim) nastavilo se i u prvom tromjesečju 2013. te je i nadalje znatno nepovoljnije nego kod sektora poduzeća, a smanjena potražnja za stambenim i ostalim potrošačkim kreditima očekuje se i u drugom tromjesečju 2013.
Činitelji koji utječu na oslabljenu potražnju stanovništva su rashodi za potrošnju kućanstva osim rashoda za stanovanje, perspektiva tržišta nekretnina i pouzdanje potrošača. Kod potrošačkih kredita najnepovoljniji učinak na potražnju ima potrošnja trajnih potrošnih dobara.
Standardi odobravanja kredita stanovništvu u prvom kvartalu 2013. pak nisu se bitno promijenili, a kreditnu potražnju i nadalje karakteriziraju nepovoljna kretanja. Kod stambenih kredita ostvareno je blago pooštravanje standarda odobravanja, a kod potrošačkih i ostalih kredita ublažavanje.
Na pogoršanje standarda negativno su djelovali nepovoljna očekivanja općih gospodarskih kretanja te perspektiva tržišta nekretnina kod stambenih kredita odnosno kreditna sposobnost klijenta kod potrošačkih i ostalih kredita.
Kod sektora stanovništva očekivanja banaka upućuju i na daljnje pooštravanje standarda odobravanja stambenih kredita, a manji dio banaka, mjereno njihovim udjelom u ukupnim kreditima, isto je najavio za potrošačke i ostale kredite.
S provođenjem Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka HNB je započeo u listopadu 2012., a cilj je pružiti uvid u kretanje standarda i uvjeta kreditiranja banaka, odnosno karakteristika ponude kredita kao i potražnje za kreditima u Hrvatskoj.
Anketa je metodološki usklađena s onom koju za područje eura provodi Europska središnja banka od 2003. godine. Obuhvaća 17 pitanja, pri čemu se 13 pitanja odnosi na kretanja u protekla tri mjeseca, a četiri pitanja na očekivanja u sljedećem tromjesečju. Provodi se četiri puta godišnje, na kraju svakog tromjesečja, a pitanja su grupirana s obzirom na dva tipa kreditnog portfelja banaka, stanovništvo i poduzeća.
Dosad su provedene tri ankete, za treće i četvrto tromjesečje 2012., te za prvo tromjesečje 2013.